Feb 21, 2019 Last Updated 12:47 PM, Feb 20, 2019

PROGRAMI: Najnovije

NADZOR PROMETA: Rekorder s 3,4…

Rezultati pojačanog nadzora u prometu od od 15. do 18. veljače 2019. godine ...

I pješaci čine prometne prekrš…

Rezultati akcije Zaštita pješaka u Zagrebu

Oprez vozači, oprez pješaci!

Preventivno - represivna akcija "Zaštita pješaka" u Zagrebu

VREMEPLOV: Mala povijest autoceste

Kategorija: Prvi put

Sa svojih 1400 kilometara autocesta Hrvatska ima dobru prometnu mrežu o čemu ponajbolje svjedoči podatak da je naša zemlja, prema kriteriju broja kilometara autocesta na milijun stanovnika na visokom četvrtom mjestu europske rang ljestvice zemalja sa suvremenom mrežom prometnica.

Bolje su jedino Slovenija, Španjolska i Cipar. Uprosječeno, na milijun ljudi u Hrvatskoj je 298 kilometara autoputa. No, nije uvijek bilo tako. Hrvatska je početkom devedesetih prošlog stoljeća, državno osamostaljenje dočekala sa svega par stotina kilometara autocesta. Veliki zamah cestogradnje bilježimo u posljednja dva desetljeća, nakon 2000. godine.

Prva autocestovna građevina u svijetu izgrađena je u Italiji 1925. godine. Bila je to autocesta Milano–Laghi, a prva dulja autocesta u Njemačkoj datira 1932., autocesta Köln–Bonn. Njemačka će brzo preuzeti primat i do Drugog svjetskog rata izgraditi 3253 kilometra državnih autocesta. Osim Njemačke, do 1939. samo je Nizozemska imala plan izgradnje autocestovne mreže. Prvom autocestom u SAD-u smatra se ona od Harrisburga do Pittsburgha, koja je završena 1940. U Danskoj je prva autocesta otvorena 1956. (Elsinore), u Ujedinjenom Kraljevstvu 1959. (London–Birmingham), a u Japanu 1965. (Meishi, Kobe–Nagoya).

Prva hrvatska autocesta, nije kako se to obično govori Zagreb – Karlovac, već dionica Orehovica – Kikovica, koja otvorena je 1971., dok je tek godinu kasnije puštena u pormet autocesta Zagreb – Karlovac. Tijekom osamdesetih gradi se zagrebačka obilaznica, a 1989. godine otvorena je i autocesta Zagreb – Slavonski Brod.

Državnu samostalnost Hrvatska je dočekala sa svega tristotinjak kilometara suvremenih autoputeva. Nakon 2000. - te slijedi ubrzana izgradnja prometne infrastrukture koja povezuje Hrvatsku s Europom i susjednim zemljama.

Najznačajnija je autocesta A1 Zagreb – Bosiljevo – Split i dalje prema Dubrovniku, neslužbeno nazvana Dalmatina koja je ujedno i najprometnija. Naime, naplatna postaja Lučko bilježi prosječni dnevni promet veći od 32 000 vozila.


0
0
0
s2sdefault