Jul 17, 2018 Last Updated 9:17 AM, Jul 16, 2018

PROGRAMI: Najnovije

MOTORI I MOPEDI NA CESTI: Voza…

Posljedice prometnih nesreća u kojima su sudjelovali mopedi i motocikli nisu r...

HAK TEST DJEČJIH AUTOSJEDALICA…

Detaljni rezultati testa dječjih autosjedalica Hrvatskog autokluba  za 2018...

SIGURNA VOŽNJA: Neverbalna kom…

Vozači sjede u vozilima, u pravilu zvučno „izolirani“ od okružja, ometani bukom ...

VREMEPLOV: Mala povijest autoceste

Kategorija: Prvi put

Sa svojih 1400 kilometara autocesta Hrvatska ima dobru prometnu mrežu o čemu ponajbolje svjedoči podatak da je naša zemlja, prema kriteriju broja kilometara autocesta na milijun stanovnika na visokom četvrtom mjestu europske rang ljestvice zemalja sa suvremenom mrežom prometnica.

Bolje su jedino Slovenija, Španjolska i Cipar. Uprosječeno, na milijun ljudi u Hrvatskoj je 298 kilometara autoputa. No, nije uvijek bilo tako. Hrvatska je početkom devedesetih prošlog stoljeća, državno osamostaljenje dočekala sa svega par stotina kilometara autocesta. Veliki zamah cestogradnje bilježimo u posljednja dva desetljeća, nakon 2000. godine.

Prva autocestovna građevina u svijetu izgrađena je u Italiji 1925. godine. Bila je to autocesta Milano–Laghi, a prva dulja autocesta u Njemačkoj datira 1932., autocesta Köln–Bonn. Njemačka će brzo preuzeti primat i do Drugog svjetskog rata izgraditi 3253 kilometra državnih autocesta. Osim Njemačke, do 1939. samo je Nizozemska imala plan izgradnje autocestovne mreže. Prvom autocestom u SAD-u smatra se ona od Harrisburga do Pittsburgha, koja je završena 1940. U Danskoj je prva autocesta otvorena 1956. (Elsinore), u Ujedinjenom Kraljevstvu 1959. (London–Birmingham), a u Japanu 1965. (Meishi, Kobe–Nagoya).

Prva hrvatska autocesta, nije kako se to obično govori Zagreb – Karlovac, već dionica Orehovica – Kikovica, koja otvorena je 1971., dok je tek godinu kasnije puštena u pormet autocesta Zagreb – Karlovac. Tijekom osamdesetih gradi se zagrebačka obilaznica, a 1989. godine otvorena je i autocesta Zagreb – Slavonski Brod.

Državnu samostalnost Hrvatska je dočekala sa svega tristotinjak kilometara suvremenih autoputeva. Nakon 2000. - te slijedi ubrzana izgradnja prometne infrastrukture koja povezuje Hrvatsku s Europom i susjednim zemljama.

Najznačajnija je autocesta A1 Zagreb – Bosiljevo – Split i dalje prema Dubrovniku, neslužbeno nazvana Dalmatina koja je ujedno i najprometnija. Naime, naplatna postaja Lučko bilježi prosječni dnevni promet veći od 32 000 vozila.


0
0
0
s2sdefault