Aug 18, 2018 Last Updated 11:03 AM, Aug 16, 2018

PROGRAMI: Najnovije

Kako alkohol utječe na naše po…

Utjecaj alkohola na naše ponašanje

Pješaci - najranjiviji sudioni…

Apel svim sudionicima u prometu da dosljedno poštuju odredbe Zakona o sigurnosti...

Kako alkohol utječe na našu pe…

Utjecaj alkohola na percepciju

VREMEPLOV: Mala povijest bicikla

Kategorija: Vremeplov

Premda mnoge nacije svojataju izum bicikla, pripisujući izum vozila s dva kotača svojim velikanima u povijesti, povijesna je istina da je prvi bicikl vozio Nijemac barun Karl von Dreis

piše: Neven Andrilović

Iako je kotač izumljen jako davno, prije više od 5500 godina, bicikl, kao jednostavna nadgradnja kotača, je izumljen relativno nedavno – tek u 19. stoljeću.Ideja o biciklu možda dolazi iz 15. stoljeća kada je jedan od učenika Leonarda da Vincija navodno nacrtao nešto slično. No, ozbiljni početak bicikla postavlja njemački barun Karl von Drais 1817. godine nazvavši svoje djelo Laufmaschine (pokretni stroj), a patentiravši ga pod nazivom velociped.

 

Doduše, na ideju da spoji dva kotača, koju godinu ranije, prvi je došao Francuz, također plemić, Mede de Sivrac, no njegovi koncept vozila nije bio upravljiv. Dreis se dosjetio i na prvi kotač ugradio upravljač, preciznije rečeno obično rudo. Bila su to dva kotača spojena drvenom šipkom, a vozilo se kretalo snagom vozača koji se nogama odbacivao od zemlje. Kao kod mnogih izuma i bicikl je nastao iz potrebe. Naime, Dreis je bio šumar, nadzornik Bavarskih kraljevskih šuma i vrtova i želio si je olakšati obilazak imanja.

 

"Stroj za hodanje" ili prvi bicikl nazvan je po svom tvorcu – draisienne, a svoju je veliku premijeru imao na Priškom sajmu 1818. godine, nakon čega se širi Europom, osobito među muškom populacijom. Dresina je postizala brzinu od 15 kilometara na sat, ovisno vozi li se nizbrdicom ili uzbrdicom. U to doba su zabilježene i prve međugradske vožnje.

Prabicikl nije imao ni lanac niti pedale te su se cipele i čizme pretjerano trošile. Stoga je francuski mehaničar oko 1863. godine dodao pedale na prednji kotač. Tek krajem 19. stoljeća bicikl dobiva pogonski lanac na stražnji kotač i gume, dok stražnji zupčanik i brzine dolaze početkom 20. stoljeća. Neke od komponenti izmišljene za bicikl kasnije su poslužile u automobilskoj industriji. Danas se smatra da na svijetu ima više od milijardu bicikala, dvostruko više nego automobila, a u posljednje vrijeme bicikli su ponovno u modi pa ih je vrlo šik voziti po gradu – po mogućnosti neku retro varijantu. Hrvatski originalni naziv za bicikl je "kotur" pa se čini da je po njemu naziv dobila Koturaška ulica u Zagrebu.

 

Danas kad obilježavamo dvjestotu godišnjicu izuma dvokotačnog prometala, zanimljivo je napomenuti kako koje koncept vozila "međunožnog gurala" preživio do danas. Naime, dječiji drveni bicikli – guralice prvo je prometalo kojim ulazimo u svijet prometa. Uz to, njemački izumiteljski tandem Hambrock – Spetter, nedavno je patentirao Fliz, gradski bicikl bez sjedišta u kojem je Dreisov koncept osuvremenjen najnovijom eronomskim spoznajama. Premda u njihovoj inačici vozač, u stvari, lebdi, čime su zglobovi manje opterećeni nego kod klasičnog bicikliranja, oni koji su pokušali, tvrde da je stabilnost vožnje dobra, a rukovanje – intuitivno. A sigurnost? Kao i kod svakog bicikla – zaštitna kaciga je obvezna!

 


0
0
0
s2sdefault