Sep 20, 2018 Last Updated 9:04 AM, Sep 20, 2018

PROGRAMI: Najnovije

Što je dopušteno raditi s mobi…

Danas svoje pametne telefone koristimo za sve – od njihovih primarnih uloga...

Vožnja pod utjecajem alkohola …

Neke analize stručnjaka upozoravaju da već 0,2 promila alkohola u krvi ima nepov...

Preporuka roditeljima i vozači…

Mladen Stjepan Vitković-Stipko   Dana 3.09.2018 počinje nova školska ...

Mala povijest prometnog zakonodavstva

Kategorija: Vremeplov

Glede Lijepe Naše, možemo reći kako samo za zakonodavnim okvirom prometne sigurnosti, uglavnom, pratili svjetske trendove, no koliko smo se, kao sudionici u prometu, pridržavali zakona – to je potpuno drugo pitanje.

Prometno zakonodavstvo oduvijek je bilo tihi pratitelj cestovnog prometa. Tehnologija i razvoj prometne infrastrukture diktirali su tempo promjena, tako da isto kao što danas cestoredarstveni propisi širom svijeta nemaju odgovore na izazove koje donosi digitalizacija prometa, tako je u povijesti svakom zakonu o prometu prethodio društveni problem.

A problem zakonske regulacije javio se izumom parnog stroja u 19. stoljeća. Bilo je to doba bez asfalta, bez automobila, bez semafora, bez prometnih znakova, bez uličnih oznaka, bez prometne policije.

Prvi zakon koji regulira promet bio je izglasan u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva 1861. godine, što je par godina kasnije dovelo do stvaranja Zakona Crvene zastave, prvog i temeljnog prometnog propisa u svijetu. Tadašnje ograničenje brzine kretanja je bilo 6 km na sat!

Izum automobila pogonjenog motorom s unutarnjim izgaranjem stubokom je promjenio sve – na prijelomnici stoljeća povećana je dopuštena brzina na 22 km na sat, ali istodobno je započeo puno značajniji proces – cestovni promet postaje društveni fenomen u čiju se aktikulaciju uključuje šira društvena zajednica, rekli bi – država.

Usavršavaju se automobili, čiji razvoj prati cestovna infrastruktura. Francuska 1893. godiine uvodi prvi sustav označavanja automobila, registracije prati zakonodavstvo, a u SAD-u početkom 20 stoljeća stvara se cjelovit sustav društvenog nadzora cestovnog prometa.

Do kraja 2. Svjetskog rata, nacionalna prometna zakonodavstva su se razvijala prilično autonomno, da bi se tek pedesetih počeo uvoditi standard znakova na globalnoj razini, što je proces koji još uvijek traje.

Glede Lijepe Naše, možemo reći kako samo za zakonodavnim okvirom prometne sigurnosti, uglavnom, pratili svjetske trendove, no koliko smo se, kao sudionici u prometu, pridržavali zakona – to je potpuno drugo pitanje.

Redarstvena služba K&K monarhija je evidentirala prvi prometni prekršaj Ferdinanda Budickog zbog neprimjerene brzine, da bi sedam godina kasnije bio izdan prvi prometni propis o masimalnoj dopuštenoj brzini vozila po kojemu je brzina vožnje automobila mora biti kao brzina konja u kasu.


0
0
0
s2sdefault