Jan 24, 2019 Last Updated 9:37 AM, Jan 24, 2019

PROGRAMI: Najnovije

Bez sigurnosnog pojasa - svaka…

Sigurnosni pojasevi, nasloni za glavu i zračni jastuci su osnovni faktori zaštit...

Pod utjecajem alkohola rizik od nastanka nesreće raste progresivno

Kako alkohol djeluje na percep…

Pod utjecajem alkohola, vozač vrlo brzo prestaje biti svjestan svojih sposobnost...

UDRUGA RODA Zagreb - besplatan…

U nedjelju, 13. siječnja 2019. od 10 do 12 sati u Zagrebu, na parkiralištu MUP-a...

Javna tribina - Stradavanja u prometu – uzroci i posljedice

Kategorija: Novosti

U organizaciji Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i PU zagrebačke, Fakulteta prometnih znanosti te Tehničkog muzeja Grada Zagreba danas je u Tehničkom Muzeju obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Danas, 19. studenog 2018. s početkom u 14 sati u Maloj Dvorani Tehničkog Muzeja Grada Zagreba u zajedničkoj organizaciji Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih  poslova i PU zagrebačke, Fakulteta prometnih znanosti te Tehničkog muzeja Grada Zagreba obilježen je Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća. Održana je tribina za znanstvenike i stručnjake koji se bave problematikom sigurnosti prometa te je predstavljen i novi preventivni spot Ravnateljstva policije pod nazivom „Ceste mogu imati tužnu priču“, kao i šok spotovi policija drugih zemalja koje imaju za cilj građane pozvati na oprez u prometu, odnosno smanjiti broj smrtno stradalih u prometu.

Na stručnoj tribini sudjelovali su dr. sc. Rajko Horvat iz Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mario Ćosić iz Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. Miron Huljak policijski službenik Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, dr.sc. Sinan Alispahić iz HAK - Hrvatski autoklub i Mihael Hribar, predstavnik Udruge stradalih u prometnim nesrećama – BONUS. Rasprava se vodila oko glavnih pitanja - što učiniti da bi bilo manje stradavanja u prometu? Koje alate koristiti? Koji je pristup najučinkovitiji?

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se svake treće nedjelje u mjesecu studenom. Ovogodišnjim sloganom „Ceste imaju priču“ (engl. Roads have stories) nastoji se podići kvaliteta i sigurnost cestovne mreže za sve sudionike u prometu diljem svijeta te svijest o važnosti ulaganja u cestovnu infrastrukturu radi postizanja ciljeva Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Skupština je na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. Krajnji je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za pedeset posto.

Prometne nesreće u svijetu

Svake godine u svijetu više od 1,25 milijuna ljudi umire zbog prometnih nesreća, a između 20 i 50 milijuna ih bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Od ukupnog broja umrlih, 48 % je u dobi između 15 i 44 godine. Gotovo polovica umrlih pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti. Najviše, oko 90 % smrtnih slučajeva u svijetu, javlja se u zemljama s niskim ili srednjim prihodima, iako se u tim zemljama nalazi 54 % ukupnog broja vozila. Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti među osobama između 15 i 29 godina života. Ako se ne postignu zadani ciljevi, procjenjuje se da će do 2030. prometne nesreće postati sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu (trenutačno se nalaze na 8. mjestu, odmah iza šećerne bolesti).

Prometne nesreće u Hrvatskoj

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u 2017. je zabilježeno ukupno 34.368 prometnih nesreća, od čega je u njih 307 zabilježen smrtni ishod sudionika. Ukupno je umrla 331 osoba, od kojih je 81 % muškog spola, a 13 djece do 17 godina starosti. U 2017. je u prometnim nesrećama ozlijeđeno 14.608 osoba. Većina prometnih nesreća, 95,1 %, dogodila se zbog pogreške vozača. U posljednjih deset godina je u Hrvatskoj u 31,8 % nesreća došlo do stradavanja osoba, bilo da su poginule ili ozlijeđene.

Zaštitite sebe i druge u prometu

Veliki se broj prometnih nesreća i ozljeda može spriječiti. Sudionici u prometu trebaju se pridržavati svih pravila sigurnosnog ponašanja u prometu kako bi se izbjegli neželjeni događaji. Od velike je važnosti primjena sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige, pridržavanje propisane brzine, izbjegavanje konzumacije alkohola i droga te izbjegavanje korištenja mobilnih uređaja prilikom vožnje. Djeca se u osobnim vozilima trebaju prevoziti u za to predviđenim autosjedalicama  i biti pravilno vezana.

Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća. Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda: rizik umiranja odraslog pješaka je manji od 20 % ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h, a 60 % ako se automobil kreće brzinom od 80 km/h.

Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50 %, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75 %. Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40 % te za više od 70 % smanjuje rizik od teških ozljeda. Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35 % nije koristilo sigurnosni pojas, a 16 % poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo zaštitnu kacigu.

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća se obilježava da se prisjetimo svih poginulih i ozlijeđenih, njihovih obitelji i prijatelja te svih uključenih u pružanje pomoći stradalima. Prometne su nesreće neočekivani trenuci u kojima često stradaju mlade osobe, stoga je razina stresa i ožalošćenosti veća, jer smrtni ishod nastupa iznenada.

Veliki se broj nesreća može i treba prevenirati. Obilježavanjem ovoga dana želi se potaknuti cjelokupno društvo na odgovornije ponašanje u prometu i poštivanje i razvoj prometne kulture te ulaganje u prometnu infrastrukturu i dobru legislativu kako bi se smanjio broj stradalih.

U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u tijeku je provedba programa za razdoblje od 2011. do 2020. Osnovni je cilj programa smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama za 50 % do 2020. godine.

 

 


0
0
0
s2sdefault